Bruto društveni proizvod (BDP) 2023. – stanje i projekcije
BIR, ekspertski tim
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ažurirala je svoje prognoze regionalne ekonomske perspektive i za Srbiju je procenila da je rast BDP-a u 2022. godini iznosio 2,3 odsto, a da će u ovoj godini biti 2,0 odsto u čemu se slažu i preliminarne procene RZS-a, a opet što je u skladu sa projekcijom NBS (od 2,0% do 3,0%).
Kako je saopšteno iz EBRD, time je smanjena procena rasta BDP-a Srbije u ovoj godini za 1,3 odsto u odnosu na poslednji izveštaj iz septembra prošle godine.

Za region Zapadnog Balkana procenjeno je da je rast BDP u 2022. bio 3,0 odsto, da će ove godine biti rast BDP 2,2 odsto, a u 2024. godini 3,4 odsto. U odnosu na poslednji izveštaj i procenu EBRD iz septembra procenjeni rast BDP-a za Zapadni Balkan u ovoj godini smanjen je za 0,8 odsto, objavljeno je na sajtu te banke.
Rast BDP-a Srbije u četvrtom kvartalu 2022. Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2022. u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 0,4%, a u poređenju sa prethodnim kvartalom 0,7%, saopštio je Republički zavod za statistiku.
U decembru 2022. godine javni dug centralne vlade iznosio je 55,2% BDP-a.
Zahvaljujući proizvodnoj i geografskoj diversifikaciji i izvozno orijentisanim investicijama, izvoz roba i usluga u 2022. povećana za više od 30%.
Posmatrano po delatnostima, u četvrtom kvartalu 2022. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, značajan realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila, saobraćaja i skladištenja i usluga smeštaja i ishrane (2,8%), sektoru stručnih, naučnih, inovacionih i tehničkih delatnosti i administrativnih i pomoćnih uslužnih delatnosti (7,2%) i sektoru informisanja i komunikacija (7,7%).
Značajan realni pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru građevinarstva (12,5%) i sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (7,8%).
Računajući po upotrebi BDP-a, rast je zabeležen je kod izdataka za finalnu potrošnju domaćinstava (1,5%), izdataka za finalnu potrošnju neprofitnih institucija koje pružaju usluge domaćinstvima (0,8%), izvoza robe i usluga (12,9%) i uvoza robe i usluga (6,6%).
Pad je zabeležen kod izdataka za finalnu potrošnju države (2,4%) i bruto investicija u osnovna sredstva (2,7%).
Industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru 2023. godine veća je 4,1% u odnosu na januar 2022. godine (RZS).
Obim industrijske proizvodnje u januaru 2023. godine, u odnosu na januar 2022. godine porastao je u 16 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje – 68%), a pao u 13 oblasti (učešće u strukturi industrijske proizvodnje – 32%).
Procena rasta BDP-a (iz februarskog IoI Narodna Banka Srbije) (mg. stope rasta, u %.)
Izvor: NBS
Od 30. juna 2005. godine, bruto domaći proizvod Republike Srbije izračunava tromesečno i publikuje RZS. Bruto domaći proizvod je vrednovan po tržišnim cenama. Obračunava se po proizvodnom principu i predstavlja sumu bruto dodatih vrednosti svih aktivnosti ekonomije, umanjenu za usluge finansijskog posredovanja indirektno merene (FISIM) i uvećanu za poreze minus subvencije na proizvode.
