Slider

Bruto društveni proizvod (BDP)

 

Business Intelligence Review, stručni tim za analize

Na početku smo 2023. godine. Neki su je sa zebnjom dočekali, dok drugi optimistično pokušavaju da planiraju svoje poslovne aktivnosti.

 

Prošle godine je bilo mnogo teže dati prognozu o kretanjima u narednom periodu jer se čini da je glavna karakteristika ekonomije, tržišta, ali i svakodnevice, neizvesnost koju donosi ova zima, kao i globalna dešavanja koja će svakako imati posledice na život ljudi, njihove poslovne odluke i aktivnosti.

 

Svetski stručnjaci predviđaju da će privreda evrozone tokom sledeće godine nazadovati usled borbe sa rastućim cenama energenata, kao i mogućim nestašicama izazvanim ruskom invazijom na Ukrajinu.

Prognoza globalnog rasta za 2022. godinu u novom, ažuriranom izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda, ostala je nepromenjena (3,2 odsto), dok je za 2023. smanjena na 2,7 odsto, što je za 0,2 procentna poena ispod julske projekcije.

 

Izvor: MMF, 2022.

 

Kakvo je stanje kod nas?

 

U prvom kvartalu prošle godine Srbija je zabeležila rast od 4,3 odsto BDP-a, dok je u drugom kvartalu ostvaren nešto blaži, ali zapravo solidan rast od 3,9 odsto godišnje zbog inflacije, kupovine energenata i rastućih političkih pritisaka, kao i zbog nedovoljno opredeljenog stava o ratu u Ukrajini. Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u trećem kvartalu prethodne godine iznosio je 1,1 odsto u odnosu na isto tromesečje pretprošle godine.

 

Izvozna, uvozna i investiciona zavisnost Srbije od Evrope, a posebno od velikih ekonomija kao što su Nemačka i Italija, vrlo je izvesna, te posledično možemo očekivati negativan uticaj na rast domaće ekonomije. Pored toga, nastavak rasta kamatnih stopa imaće efekat usporavanja kreditne tražnje u svim segmentima, pa samim tim i potrošnje. Očekivanja su da će infrastrukturne investicije i moguće nove mere stimulisanja potrošnje (za sada najavljen rast penzija i zarada u javnom sektoru), donekle ublažiti dalje usporavanje BDP-a.

 

Posmatrano po delatnostima, a prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u drugom kvartalu 2022. godine, u odnosu na isti period 2021. godine, značajan realni rast bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila, saobraćaja, skladištenja i usluga smeštaja i ishrane (8,4 odsto) i u sektoru industrije i snabdevanja vodom i upravljanja otpadnim vodama (4,6 odsto). Realni pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru građevinarstva (7,6 odsto) i sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (5,4 odsto).

 

Izvor: RZS, 2022.

 

Za 2023. godinu očekuje se ekonomski rast u Srbiji od 2,7 odsto, što je nepromenjeno u poređenju sa junskom projekcijom, navodi se u izveštaju Svetske banke za Evropu i centralnu Aziju za jesen 2022, dok se prema istom izvoru i prognozi za 2024. predviđa povećanje bruto društvenog proizvoda Srbije od 2,8 odsto. U srednjem roku, postoje očekivanja i procene da će se srpska privreda vratiti na nivoe rasta pre pandemije tek posle 2024. godine.

 

Neophodno je napomenuti da Srbija treba da otkloni uska grla za investicije privatnog sektora, uključujući i one ka zelenijem rastu, kao i da izvrši strukturne reforme kako bi se privreda vratila na održivi rast, povećao broj radnih mesta i prihoda i ojačala otpornost na šokove.

 

Što se tiče situacije u komšiluku, rast u velikoj meri zavisi od matičnih kompanija koje imaju filijale u zemljama Zapadnog Balkana. Jasno je da ako ne bi bilo aktivnosti stranih kompanija koje posluju u zemlji, ne bi bilo ni zapošljavanja i izvoza, a to bi oborilo ukupnu stopu rasta.

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Scroll to top