Slider

Trendovi i očekivanja u bankarskom i finansijskom sektoru u 2023.

 

Vladimir Vasić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije

  1. Da li je realno očekivati da će 2023. godina biti godina stabilizacije, odnosno da li je realno očekivati smanjenje inflacije i stabilizaciju kamatnih stope? Od čega najviše zavisi usporavanje inflacije kod nas?

 

Više relevantnih izvora najavljuje da bi polovinom godine rast inflacije u Srbiji mogao da stane, a zatim u drugoj polovini i da počne da pada. To je prognoza Narodne banke Srbije, ali i procena drugih stručnjaka. Usporavanje inflacije u Srbiji nije samo domaće pitanje, već dobrim delom zavisi od situacije u eurozoni. Srpska privreda je tradicionalno snažno vezana za prostor EU, u smislu uvoza, izvoza, investicija. Ako Evropska centralna banka uspe u nameri da inflaciju zadrži na nivou od 4 do 5%, možemo očekivati da i inflacija u Srbiji bude ispod 10%.

2. Koje industrije bankarski sektor trenutno procenjuje kao najrizičnije, a koje najmanje rizične za investicije i zašto?

 

Ne postoji procena na nivou privrednih grana, kao što ne postoji ni opšta procena svih banaka. Svaka banka ima jedinstvenu poslovnu politiku, a tek kada se pojavi pojedinačni zainteresovani klijent radi se takođe individualna procena rizika. Isto važi i za procenu kreditne sposobnosti i urednosti preduzeća. Nemoguće je i nepotrebno generalizovati situaciju na nivou sektora, jer ona varira od kompanije do kompanije.

 

3. Imajući u vidu trend makroekonomskih pokazatelja i kamatnih stopa, da li je trenutno lukrativnije biti dužnik ili kreditor?

 

I dužnik i kreditor kroz poslovni odnos teže da ispune neki lični ili poslovni cilj – ako u tome uspeju, pod korektnim uslovima, onda mogu biti zadovoljni ovim poslovnim odnosom. Teško je reći čija je pozicija bolja, kada je ona u suštini potpuno različita. Rast kamatnih stopa ne znači automatski rast profita, jer se rast pojavljuje i na strani kada banke jedna drugoj pozajmljuju novac, odnosno kada isplaćuju kamate po štednim ulozima. Naime, kamatne stope rastu i kod odobravanja kredita, ali i kod štednih uloga.

 

4. Koliko danas investitori koriste mogućnosti projektnog finansiranja? Da li su banke konzervativnije u vezi ovog modela?

 

U statističkom smislu ne postoji jedinstvena evidencija projektnog finansiranja, pa je u tom smislu nemoguće dati preciznu procenu. Jasno je da projektno finansiranje itekako postoji, neki od najvećih projekata u Srbiji finansiraju se upravo na ovaj način. Utisak je da banke ne beže od projektnog finansiranja, da novca ima, ali ne treba zaboraviti da je potrebno pokrenuti i predstaviti održiv i perspektivan projekat.

 

5. Šta mislite da je važno da podelite sa privredom, a što niste imali prilike da izjavite u 2023. godini?

 

I privreda Srbije zaslužuje sve pohvale za način na koji je radila tokom prethodnih godina, gde se suočila sa zatvaranjem zbog pandemije, zatim sa pospandemijskom krizom, a onda i sa globalnom krizom u lancima snabdevanja i cenama energenata. Činjenica da je privreda sačuvala radna mesta, naravno uz odgovarajuću podršku države i banaka, uliva dosta optimizma. Ja verujem da će u narednom periodu preduzeća, a opet uz odgovarajuću saradnju sa bankama, naći snage da pokrenu novi razvoj, znatno veći privredni rast, jer to je ono što Srbiji treba, kako bi dostigla razvijenije zemlje od sebe.

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Scroll to top