Slider

Šta će nam psihološka bezbednost, ako znamo svoj posao i dobro ga radimo?

Melina Knežević, psiholog i HR Consultant, Gi Group HR Solutions

Kako biste opisali osobu koja uspešno obavlja svoj posao?

 

Verovatno bi većina nas pomislila na pojedinačne osobine, sposobnosti ili psihološke kompetencije. Možda bismo govorili o stručnom znanju, razvijenoj sposobnosti za rešavanje problema, komunikativnosti, prilagodljivosti ili spremnosti na razvoj. Sigurno bismo se osvrnuli na pokazatelje uspešnosti na poslu, uzimajući u obzir nivo produktivnosti i zalaganja na poslu. Bez obzira na pojedinačne kriterijume, važno je imati na umu da je čovek u stalnoj interakciji sa svojim okruženjem i da ga poruke i podsticaji na poslu u značajnoj meri oblikuju i usmerevaju. Tako i osoba koja ima najviše potencijala, u manje doslednom i stihijskom okruženju, neće biti u situaciji da pruži najbolje od sebe.

Drugim rečima, pored pitanja kako pronaći osobu sa potrebnim znanjima, veštinama i  kompetencijama, podjednako je važno i pitanje na koji način organizovati okruženje na poslu, tako da stimuliše individualni razvoj i vodi do željenih poslovnih rezultata.  U tom smislu se koncept psihološke bezbednosti nametnuo kao dovoljno složen i sadržajan da obuhvati sve one psihološke karakteristike okruženja, koje omogućavaju da zaposleni napreduju, budu produktivni, zadovoljni i motivisani za rad.

 

Ejmi Edmodson, tvorac termina timska psihološka bezbednost, uočila je da je psihološka bezbednost suštinski grupni fenomen. U pitanju je kreiranje uverenja, na nivou tima, o tome da je u redu da se postavljaju pitanja, preuzimaju rizici i priznaju greške, bez straha od negativnih konsekvenci.

 

U okviru grupe se stvara bezbedno okruženje, koje podržava otvorenost i iskrenost u izražavanju ideja i daje svojevrsna “dozvola za pravljenje greške“. Iako se doživljava individualno, spremnost da se otvoreno izrazi mišljenje je odlika grupe, a ispostavilo se kroz njeno istraživanje, u pitanju je važna karakteristika uspešnih timova. Ona je tokom istraživanja uočila da je odlika produktivnijih timova da prave više grešaka od manje produktivnih, a to je bilo u suprotnosti sa zdravorazumskom pretpostavkom o tome da će uspešniji manje grešiti. Ovu činjenicu je objasnila time da su uspešniji timovi spremniji da o greškama konstruktivno razgovaraju, što otvara mogućnost za njihovo lakše i efikasnije prevazilaženje i kvalitetnije učenje.

 

Psihološka bezbednost obuvata stvaranje radnog okruženja u okviru koga se ohrabruju sloboda kreacije, preispitivanje mogućnosti i otvorena diskusija. Psihološki bezbedna sredina podstiče zaposlene da postavljaju pitanja, ali i motiviše davanje fidbeka, uz obrazloženje i ohrabrenje. Ona podrazumeva toleranciju različitosti i poštovanje ličnosti i prirode pojedinaca, kao i poštovanje njihovih indivudualnih doprinosa. Psihološki bezbedna sredina dopušta mogućnost da se pogreši, ali i da se uz podršku nauči iz greške i prevaziđe prepreka. Ona omogućava prostor da se smisleno razgovara o problemima i preprekama sa kojima se zaposleni suočavaju.

 

Šta  možemo uraditi da bismo kreirali psihološki bezbedno okruženje?

 

Predvidivost i sigurnost su važne odlike psihološki bezbedne sredine – u bezbednom okruženju čovek zna šta može da očekuje i kakve su konsekvence za njegovo ponašanje. Kada menadžeri jasno i otvoreno komuniciraju svoja očekivanja i sistematski primenjuju takav pristup tako da važi za sve, oni grade stabilno i predvidivo radno okruženje. Samo kada znaju da pravila neće biti selektivno primenjivana i kada razumeju ciljeve i pravila unutar tima, zaposleni mogu da oslobode svoju kreativnost i preuzimaju rizike, pomerajući granice poslovanja.

 

Kada vođe timova puste ljude da slobodno izraze svoje mišljenje i predlažu alternativna rešenja, kada pitaju zaposlene za mišljenje i daju im vremena da ponude odgovore, u okviru tima se gradi osećanje sigurnosti. Na taj način zaposleni dobijaju poruku da je u redu da se uključe i budu kreativni i da se njihovo mišljenje neće tretirati kao manje važno ili nepoželjno. Sigurnost se gradi i pružanjem mogućnosti da se izrazi neslaganje sa većinskim mišljenjem, bez straha od etiketiranja ili odbacivanja. U psihološki bezbednoj sredini, članovi tima prihvataju drugačije mišljenje sa uvažavanjem i razmatraju ga kao jedno od mogućih rešenja. Odgovori na predloge se argumentuju činjenicama, pa je tako i negativan fidbek normalan deo razmene ideja, jer nije usmeren na ličnost, već na sadržaj stavova.

 

U tom smislu, psihološki bezbedna sredina je direktna podrška za treninge i razvoj zaposlenih. Čemu služe treninzi, ako će zaposleni da se vrati u sredinu u kojoj postoji strah da primeni ono što je naučio? Šta je bolje za individualni razvoj zaposlenih, od tima koji podržava i izvlači najbolje od svakog pojedinca? 

 

Principi timskog rada podržavaju otvorenu komunikaciju, interaktivnost, aktivno slušanje i još aktivnije pružanje podrške, uz poštovanje ličnosti i razumevanje specifičnosti individualnih pristupa. Timovi u kojima se poštuju i podržavaju pojedinačni članovi su produktivniji, a zaposleni pokazuju veći stepen angažovanja, motivacije i lojalnosti ekipi sa kojom rade. Ako kao pojedinci radimo dobro svoj posao, imaćemo bolje rezultate u okruženju koje je za nas bezbedno i daje nam slobodu da osmišljavamo, učimo i iznosimo svoje ideje, čak i kada  postoji mogućnost da pogrešimo.

 

Psihološka bezbednost ne znači da radimo na mestu na kojem nam je uvek prijatno, već na mestu gde znamo da ćemo biti pravedno i sa poštovanjem tretirani.

 

U cilju pružanja doprinosa razvoju pozitivne kulture mentalnog zdravlja, osmislili smo HearMe program psihološke podrške zaposlenima. Za više informacija o našim idejama i konceptu programa, posetite HearMe platformu: https://hear-me.global/.

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Scroll to top