Regenerativna poljoprivreda u službi održivog razvoja, zelene transformacije i dodatnih izvora prihoda
Branimir Popov, direktor Prime Trinity doo
Poslednjih godina sve više se u medijima mogu čuti fraze poput regenerativne poljoprivrede, pokrovnih useva, kontrole i čuvanja CO2 u zemljištu, itd. Ovo se dešava usled sveopšte zelene inicijative koja obavezuje velike emitere CO2 da redukuju isti, a u najboljem slučaju postanu potpuno CO2 neutralne.
Ostavimo za sada po strani taj put od „CO2 emitera do C02 neutralne kompanije”, koji će sasvim sigurno biti dug. U ovom članku želim pre svega da, kroz nabrajanje činjenica, elaboriram ispravnost koncepta regenerativne poljoprivrede koji ima potencijal da utaba put samoodrživoj poljoprivredi, ali i dodatno kreira zdravo okruženje kojem svi sa razlogom težimo.

Ostatak ću prepustiti vama kao čitaocima, da na bazi prednosti koje budem nabrojao, sami donesete sud o tome ima li potencijala ili ne.
Prema podacima FAO-a, kompletna poljoprivreda emituje na godišnjem nivou oko 10 milijardi tona CO2. Od toga, na obradu zemljišta, što je naša tema, otpada negde oko 42% odnosno 4,2 milijarde tona CO2.
Podaci ukazuju da je, globalno gledano, najveći porast od čak 35% u periodu 2000-2022. izazvan u takozvanom „spaljivanju” organske materije u zemljištu, usled visoko intenzivne poljoprivredne proizvodnje i korišćenja mineralnih đubriva.
Sa druge strane, ukupna obradiva površina u svetu iznosi 1,38 milijarde hektara. Prostim deljenjem emisije sa površinom dolazimo do podatka da prosečan hektar emituje negde oko 3 tone CO2 u atmosferu.
Postavlja se pitanje, kako možemo smanjiti ovu emisiju, odnosno kako deponovati CO2, to deponovanje dokumentovati a sve to bez ugrožavanja lanca snabdevanja? Odgovor možemo tražiti u konceptu regenerativne poljoprivrede koja bi bila dizajnirana ultralokalno.
Šta je regenerativna poljoprivreda?
U pitanju je skup tehnika gajenja više biljnih vrsta na parceli uz inteligentnu kontrolu čoveka, koja u potpunosti prati principe koje je postavila priroda.
Zbog ograničenosti teksta, elaboriraću 3 ključna principa prirode:
Princip 1 – polikultura umesto monokulture
U prirodi ne možete naći okruženje gde uspeva samo jedna biljna vrsta. Poznato je da biljke u prirodi rade zajedno, stvarajući takozvanu neuronsku mrežu korenovog sistema, preko kog komuniciraju, prenose nutrijente i bore se protiv bolesti i štetočina. Gajenje jedne biljne vrste na jednoj površini je uveo čovek, što nazivamo gajenjem u monokulturi. Proizvodnja kukuruza, soje, suncokreta, pšenice i ostalih biljaka u monokulturi smatrala je sve ostale biljne vrste direktnim konkurentima gajenoj kulturi, koji su nazvani korovima. Stoga je korove bilo neophodno uništiti, najpre mehaničkim putem, a potom i hemijskim (upotreba pesticida). Princip polikulture podrazmeva, kako je napisano iznad, gajenje više biljnih vrsta istovremeno na parceli, pri čemu svaka biljna vrsta ima svoju ulogu.
Na primer, glavni usev je soja, dok su pokrovni usevi raž, grahorica i uljana rotkva. Svaka od ovih pomenutih kultura prirodno vrši određenu funkciju koje pojedinačno nisu krucijalne, ali u koheziji sa drugim biljnim vrstama stvaraju pravi sunđer za deponovanje organskog materijala i zaključavanja CO2 u zemljišnom profilu. Raž, na primer, održava temperaturu zemljišta konstantnom i potpuno eliminiše korove kao konkurente. Grahorica je sposobna da proizvodi azot potpuno besplatno, dok je uljana rotkva prirodni plug koji razriva zemljište po horizontali i vertikali, omogućavajući da se koren glavnog useva lakše širi.
Nasuprot tome, čovek je razvio alate za takozvanu industrijsku ili monokulturnu poljoprivredu. U našem primeru, rekli bi da je plug je zamenio uljanu rotkvu, pesticidi su zamenili raž, dok je azotno đubrivo zamenilo grahoricu. Po trenutnim kalkulacijama, ove tri mere koje je uveo čovek (obrada zemljišta, primena pesticida i djubrenje azotnim đubrivom) po hektaru iziskuju u širokom rasponu investiranje od 400 do 600 eur svake godine.
Princip 2 – zemljište uvek mora biti pokriveno biljnim pokrivačem
Pravilo koje je u direktnoj vezi sa prvim a podrazmeva da se za brzu izgradnju organskog materijala, povećanje kapaciteta zemljiišta i vezivanja CO2 da je neophodno da na površini imamo konstantan biljni pokrivač koji štiti tlo od klimatskih faktora, služi izgradnji organskog materijala i generalno novog sloja zemljišta.
Princip 3 – minimalno uznemiravanje zemljišta
Pravilo koje se nadovezuje na prethodna 2, koje kaže da se obrada zemljišta u regenerativnoj poljoprivredi potpuno ukida, dakle nema nikakve obrade zemljišta. Ovo iz razloga jer obrada zemljišta utiče kritično na gubitak kvaliteta zemljišta, kao i gubitak CO2. Primera radi, samo agrotehnička mera oranja emituje u atmosferu oko 550 kg CO2 svake godine.
Očekivani efekti uvođenja regenerativne poljoprivrede
– Brza izgradnja i obnavljanje najvažnijeg resursa – zemljišta. Pod tim podrazumevamo popravku strukture, poroznosti, nivoa organske materije uz potpunu aktivaciju zemljišne biologije.
– Potpuna kontrola vodno vazdušnog režima zemljišta. Kapacitet zemljišta da upije i zadrži vlagu bi bio višestruko veći, što je danas od izuzetnog značaja.
– Stvaranje mikroklimata u okruženju čime se omogućava bolja regulacija temperature, udara vetra, poplava i drugog.
– Eliminacija erozije zemljišta te sprečavanje zagađenja reka nitritima i fosforom.
– Potpuno regenerativna proizvodnja sa nutritivno bogatim proizvodima koja ima višestruko veću cenu na tržištu u odnosu na industrijski proizvedene proizvode.
– Dodatno prihodovanje farmera od prodaje CO2 sertifikata pri čemu se može prihodovati od 20 do 50 EUR po toni CO2 u zavisnosti od gajene kulture i nivoa implementacije RNT koncepta.
Naši makro ogledi u okviru projekta Dr Agro, kao i predstojeći projekat sa vodećim svetskim proizvođačem hrane imaju za cilj da istog učine Carbon Net Zero, kroz stavljanje kompletne proizvodnje u Srbiji na ukupnoj površini od oko 5000 ha pod koncept regenerativne poljoprivrede. I to je samo početak. Očekivano je da se u bliskoj budućnosti sve veći broj kompanija uključi u ovu inicijativu.
Na krilima tehnike i praktičnog znanja koju naša kompanija poseduje u okviru rnt koncepta, razvija se i sopstvena softverska tehnologija i metodologija Agtrinity, koja treba da pomogne korisnicima da na adekvatan način izvrše procenu potencijala zemljišta za čuvanje CO2. Naši podaci do kojih smo došli pokazuju da potpuna implementacija regenerativne poljoprivrede može dovesti do takozvanog net+ efekta po jedinici površine, odnosno do efekta da zemljište postaje potpuno održivo, pa čak i da može usvajati viškove CO2 iz atmosfere. To praktično znači da bi bilo potrebno 4-5 ha pod regenerativnom poljoprivredom da bude samoodrživo i dodatno da upije sav CO2 koje emituje jedno putničko vozilo sa predjenih 15.000 km godišnje. Adekvatnim agro-forest dizajnom, čitavi regioni se mogu urediti po postulatima regenerativne poljoprivrede, čime bi se bitno uticalo na mikro klimat, zagađenje, ali i kvalitet hrane.
O kompaniji Prime Trinity doo
Prime Trinity je agro-tehnološka kompanija koja je specijalizovana da pruži kompletno rešenje (End-to-End) farmerima, kompanijama i agrokorporacijama u procesu zelene transformacije.
U tom smislu, osposobljeni smo da vršimo analizu potencijala klijenata, kontrolu implementacije regenerativne poljoprivredne prakse i savetovanje u procesu prelaska sa klasičnih sistema obrade zemljišta na regenerativne. Naše usluge koriste farmeri i kompanije koje žele pređu na regenerativne modele proizvodnje kako bi očuvali zemljišne resurse od degradacije, unapredili biodiverzitet i vodno nutritivni režim zemljišta, uz iznalaženje novih modela subvencionisanja dobre poljoprivredne prakse (CO2 analiza).
Kao rezultat našeg 8-godišnjeg iskustva, razvijena je metodologija koja se u ovom trenutku pretače u softversku platformu „Agtrinity”. Softver Agtrinity će, nakon završetka, omogućiti korisnicima (investitorima, vlasnicima zemljišta, finansijskim i osiguravajućim kompanijama) kompletnu procenu zemljišnog potencijala kojima se rasplolaže kako bi se unapred anticipirali i kontrolisali poslovni rizici.
