Nakon letnje pauze, u sredu 13. septembra, u okviru aktivnosti „Nekorporativni lideri za korporativne lidere“ održan je jesenji događaj Business Intelligence Institute-a. Ovog puta za temu poslovnog panela odabrali smo nešto sasvim drugačije, te smo sa našim panelistima pričali o tome „Šta biznis strategija može da nauči od vojne i ratne strategije?“.

 

Fraze kao što su „pobedili smo u borbi za liderstvo u industriji“ i „odbranili smo svoju poziciju na tržištu“ vojne su fraze koje se koriste i za izražavanje uspeha u poslovanju.  Sam jezik korporativne strategije je duboko prožet i vojnim referencama kao što su glavni izvršni „oficiri“ (officers) u „štabovima“ (headquarters).

 

Strategija ima za cilj rezultat u budućnosti, a taktika ima za cilj rezultat sada. Kako balansirati strategiju i taktike? Da li je manipulacija treba da bude prihvatljiva metoda u upravljanju? Koji skup vrlina i mana su utucale na vojni uspeh vojvode Živojina Mišića? Koje su to tajne pregovaranja Donalda Trampa?

 

Na ova i na mnoga druga interesantna pitanja koja se tiču poslovanja, modela upravljanja, strategija pregovaranja, odnosa sa klijentima i kolegama, strahova, manipulacije razgovarali smo sa našim uvaženim gostima: Nemanjom Antićem, osnivačem Military shop-a, dr Aleksandrom Misojčićem, doktorom medicine i psihijatrom, v.d direktorom Nacionalne akademije za javnu upravu dr Dejanom S. Miletićem i general potpukovnikom dr Goran Radovanovićem.

 

Nakon uspešnog i nadsve inspirativnog panela, gosti su uživali su u razmeni mišljenja, razgovoru sa panelistima uz posluženje i vina mlade lokalne vinarije Anatea.

 

Slider

EKO(nomski) aspekt zelene transformacije kompanija

U organizaciji Business Intelligence Institute-a i Instituta za evropske poslove, u hotelu Metropol, održan je poslovno-diplomatski doručak na temu „EKO(nomski) aspekt zelene transformacije kompanija“.  Složenost ove teme ogleda se u njenim implikacijama, između ostalog, i na investicije, kompanije, geopolitiku, lokalnu politiku i zaposlenost. O ovoj važnoj temi razgovarali su Olivera Zlatić, generalna direktorka, Enel PS-a; Anne-Kristin Piplica, šefica ekonomskog odeljenja, Ambasada Savezne Republike Nemačke,

Igor Anić, predsednik Izvršnog odbora, Procredit banka i Miloš Colić, Managing Director, New Energy Solutons, dok je moderator panela bila Ljubica Gojgić, novinarka televizije Vojvodina.  Svoje viđenje na datu temu podelio je i g. Radman Selmić, savetnik Predsednika PKS-a za zelenu i cirkularnu ekonomiju i digitalnu transformaciju.

Prema Izveštaju Svetskog ekonomskog foruma iz januara 2022. godine o globalnim trendovima u domenu rizika, kao najveći rizici u narednih 10 godina su identifikovani: na prvom mestu neuspeh klimatskih akcija, na drugom mestu ekstremni vremenski uslovi (na 6. mestu su zarazne bolesti, a na 9. su dužničke krize).

Činjenice ukazuju da:

 

    • Emisije gasova sa efektom staklene bašte usled ljudske aktivnosti već su podigle srednju globalnu temperaturu za 1 °C od predindustrijskog perioda. Procene pokazuju da je svet na putu da se do kraja ovog veka zagreje za 2,7 °C iznad predindustrijskih vrednosti prema trenutno važećim politikama i propisima, što bi dovelo da ozbiljnih problema.
    • Potpisivanjem Pariskog sporazuma države su se obavezale da će povećanje prosečne globalne temperature do kraja veka (2100) zadržati znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijski period, kao i da će težiti tome da zagrevanje ne pređe 1,5 °C.
    • Ubedljivo najveći izvor emisija gasova sa efektom staklene bašte je energetski sektor koji je odgovoran za oko 73% emisija. U okviru energetskog sektora najviše emisija dolazi od proizvodnje struje i grejanja, koji su odgovorni za 30,4 % ukupnih svetskih emisija, zatim slede saobraćaj sa 15,9 %.
    • Udeo poljoprivrede u ukupnim svetskim emisijama gasova sa efektom staklene bašte iznosi 11,8 %. Otprilike polovina tih emisija otpada na stočarstvo u okviru koga životinje tokom varenja oslobađaju velike količine metana.
    • Avio-saobraćaj je odgovoran za oko 2 % ukupnih svetskih emisija. Posmatrano po broju putnika, avioni zagađuju daleko više od autobusa i automobila.

Gospodin Igor Anić, predsednik Izvršnog odbora, Procredit banke je izjavio: „Zahvaljujući ugovoru koji je potpisala sa Elektro-privredom Srbije, ProCredit banka je postala prvi veliki kupac „zelene“ električne energije u Srbiji. Usled brojnih inovacija koje smo uveli u centrali i ekspoziturama, smanjena je  potrošnju električne energije za oko 25%, dok je potrošnja toplotne energije umanjena za gotovo 30%. Konstantno radimo na energetskoj optimizaciji i svojim ličnim primerom možemo da doprinesemo osnaživanju i drugih pravnih lica na slične akcije. Dodatno radimo i na širenju svesti o značaju upotrebe električnih automobila tako da smo do sada instalirali ukupno 40 punjača, čije korišćenje je potpuno besplatno. Ulaganje u električne automobile i  punjače podudara se sa ekološkim opredeljenjem ProCredit banke, koja je postavila zaštitu životne sredine kao jedan od ključnih principa poslovanja“.

 

Investicijom u solarne elektrane proizvođač je ujedno i potrošač. Prosečni povrat investicija u solarne panele je od 6 do 8 godina. Situacija na tržištu ukazuje da cena el. energije sve više raste, odnosno povraćaj investicije je sve brži. Uz povoljne kredite i podsticaje energetska tranzicija postaje dostupnija. Pored navedenog, instalacija solarnih panela može biti modularna, odnosno investicija može biti višefazna, što dodatno olakšava finansijski aspekt tranzicije“, pojasnila je Olivera Zlatić, generalna direktorka, Enel PS-a.

 

„Merljivi uticaji vetroparkova u Kovačici na lokalnu zajednicu se ogledaju u rekonstrukciji 40 kilometara puteva, novim radnim mestima, šestostruko uvećanu efikasnost poljoprivrdene proizvodnje, a od poreza na imovinu opština Kovačica od vetroparkova ubira oko 500.000,00 evra godišnje. Budući da bi Mehanizam obeštećenja za povećanu emisiju ugljen-dioksida (CBAM) Evropske Unije trebalo da stupi na snagu u 2026, poželjno je postepeno uvođenje taksi, kako bi se privreda adaptirala na nove namete. Ovo je važno, jer je EU dominantno izvozno tržište Srbije“, naglasio je Miloš Colić, Managing Director, New Energy Solutons.

 

Anne-Kristin Piplica, šefica ekonomskog odeljenja, Ambasada Savezne Republike Nemačke, naglasila je da „cilj Nemačke je da do 2030. generiše 80% energije iz obnovljivih izvora. Ovo podrazumeva usmeravanje svih sektora u istom smeru, kao i dalje prilagađavanje zakonske regulative. Glavna poruka je raditi zajedno. Ova vrsta energetske tranzicije treba da se vodi javnim interesom i javnom bezbednošću.  Sa novim zakonskim aktima Nemačka planira da 2% svoje teritorije podredi vetroparkovima“.

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Slider

Da li ste spremni za fluidni HR ekosistem?

Jelena Goločorbin Stojadinović, Direktor regije, Salveo CEE East

Pod pojmom fluidni HR ekosistem želimo da ukažemo na dinamičnost i brzinu promena na tržištu (ljudskog kapitala), na koje poslodavci nemaju testirane odgovore. Smanjenje životnog veka komanija, virtuelni timovi i velika fluktuacija zaposlenih ukazuje na poslovnu složenost koja je za nas sve nova. Umanjuje se važnost hijerarhije, a socijalna intelegencija u radu sa ljudima, razumevanje kulturne diverzifikacije i personlizacija prema zaposlenima su sadašnjost i budućnost.

Ove promena umanje moć klasične edukacije i formiranja poslovnih modela i algoritama rada (jer se poslovna praksa brzo menja).

Kako Vi kao poslovni lider odgovarate na ove tržišne izazove?

 

Pronaći i zadržati kvalitetan kadar u današnje vreme najveći je izazov u gotovo svim branšama. U našoj kompaniji, u kojoj je timski duh jedna od temeljnih vrednosti, poseban značaj pridajemo praćenju uticaja home office načina rada, kako na odnose među ljudima i atmosferu, tako i na kreativnost i inovativnost. Primetili smo da veći broj dana rada od kuće u značajnoj meri smanjuje povezanost među članovima tima, da je poguban za integraciju novozaposlenih i da imamo manje kreativnih ideja, baš iz razloga što ideje koje su nam donele najveću razliku na tržištu nikada nisu zaživele kao inicijalne, tj “vlasništvo pojedinca”, već su te početne ideje bile inspiracija ostalim članovima tima. Upravo je, zahvaljujući timu, svaka pojedinačna ideja nadograđivana sve do momenta implementacije i to su zaista najbolje aktivnosti, za koje svako može da kaže da je ideja bila njegova i da bude apsolutno u pravu.

 

Sa druge strane, zaposleni sada žele da jedan deo svog radnog vremena provedu kući. Iz tog razloga odlučili smo se za hibridni model rada, koji podrazumeva jedan home office dan nedeljno za sve zaposlene, uz naravno dodatne dane po potrebi.

 

Što se tiče velike fluktuacije, na tu temu bih mogla mnogo toga da kažem. Da pokušam u kratkim crtama – smatram da su sloboda i humanost osnovni principi na kojima počiva organizacija u kojoj ljudi žele da rade. Uz sigurnost i poverenje koje zaposleni osećaju, a koje proizilazi iz prihvatanja mogućnosti na pravljenje greške i asertivnu feedback kulturu, razvijamo atmosferu gde svaki zaposleni može da ode u bilo kom trenutku ukoliko to hoće, ali u praksi, oni ostaju jer tako žele.

 

  1. Stiče se utisak da su deficit kadrova u IT sektoru i dolazak milenijalaca na tržište rada doveli do tektonskih promena. Ove promene su izazvale domino efekat u kontekstu povećanih očekivanja i drugih profila zaposlenih koji nisu toliko deficitarni.

 

Kako kompanije da animiraju zaposlene na tržištu koje sve više postoje tržište orijentisano ka kandidatima?

 

Moje lično mišljenje je da će održivi način poslovanja i individualni pristup zaposlenima biti od ključnog značaja u narednom periodu. Milenijalci su jako posvećeni u oblastima koje su od njihovog interesa, zato uvek prilikom intervjua za posao postavljam pitanja dok ne vidim u jednom momentu “sjaj u očima” i pratim taj putokaz. Osim toga, neki benefiti kojima kompanije teško pribegavaju mogu biti velika prednost u odabiru kandidata. Primer – slobodni dani. U današnje vreme, slobodni dani ili dani za bolovanje “bez doznaka” su nešto što bih zaista preporučila svim kompanijama za privlačenje i zadržavanje talenata. Od kako postoji Salveo, svi naši zaposleni imaju slobodan dan za rođendan, Badnji dan, a često i Novu Godinu, ukoliko se sve planirane aktivnosti realizuju do tada. Kompanije koje imaju ovu vrstu benefita ne bi trebalo da budu izuzeci, već pravilo.

 

Postoje i brojni drugi primeri kako sa malo postići mnogo kada je motivacija u pitanju. Ono što je ključno jeste prepoznati šta je to što ispunjava očekivanja generacija koje dolaze.

 

  1. Usled velike fluktuacije juniora u svim industrijama čini se utisak da kompanije treba da sve više ulažu u srednji menažment, koji treba da bude spreman da podnese tu vrstu fluktuacije i bude noseći stub biznisa u poslovnim talasima za koje nemamo precizne prognoze kretanja.

 

Kako gledate na ovu tvrdnju?

 

Slažem se sa navedenim i smatram da srednji menadžment sada ima fenomenalnu priliku da razvije nove kompetencije i da bude jedan od stubova stabilnosti kompanije.

 

  1. Investicije u zaposlene mogu biti vidljive u dugom roku. U savremenom biznisu vremenski radni ciklus kod jednog poslodavca je skraćen, a istovremeno se sve više priča o benefitima za zaposlene.

 

Da li je u ovom kontekstu (i na koji način) investicije u zaposlene moguće  posmatrati kroz bilans uspeha kompanije?

 

Teško mi je da govorim na ovu temu, jer smo mi jedan od onih poslodavaca kod kojih se zaposleni zadržavaju pretežno više od 5 godina, pa i mnogo duže, stoga uvek posmatramo stvari dugoročno. No, moje mišljenje je da je ulaganje u zaposlene uvek najisplativija investicija, ukoliko se pametno ulaže i ukoliko se ljudi razvijaju u oblastima u kojima poseduju potencijal, a ne u oblastima u kojima nisu vešti (što smatram da je pogrešno i da nikada ne treba raditi). O benefitima za zaposlene najviše govore sami zaposleni, tj njihova dela. Ukoliko je fluktuacija velika, a priča se o benefitima, onda tu nešto ne štima. Onda uprava i zaposleni nemaju istu percepciju benefita i na tome treba poraditi.

 

 

  1. Obzirom na sve zastupljeniji nov način rada, rad od kuće, olabavljena je veza između zaposlenog i posledavca, proces selekcije je takođe sve više “online”, novozaposleni nemaju prliku da upoznaju kolektiv.

 

Na koji način će ova promena uticati na lojalnost ali i produktivnost zaposlenih?

 

Sasvim sigurno ne može doneti ništa dobro ni u kontekstu produktivnosti, ni lojalnosti. Nisam pristalica ovakvog modela rada i smatram da neki hibridni model treba da postoji, digitalne mogućnosti uvek možemo iskoristiti na najbolji mogući način (npr. da smanjimo broj putovanja tokom nekoliko selekcijskih krugova, da kandidatima omogućimo komfor da psihološka testiranja rade od kuće, da se deo onboardinga uradi online i slično), ali međuljudske odnose ništa ne može da zameni niti nadoknadi. Firmu uvek čine ljudi i zato mi, menadžeri, direktori, lideri, svi koji imamo svoje P&L-ove treba da napravimo taj mali shift u rukovođenju, da nam  P&L bude prvo skraćenica za People&Love, a tek onda za Profit&Loss.

 

 

  1. Ljudski kapital kao deo celokupnog kompanijskog znanja ili intelektualnog kapitala sačinjen je od znanja, veština, obrazovanja, ličnih mogućnosti i kapaciteta i iskustva svih zaposlenih. Ljudski kapital nije svojina jedne kompanije, jer zaposleni nose sa sobom svoje znanje onog trenutka kada napuste svoje radno mesto.

 

Da li autimatizacija i veštačka inteligencija mogu biti jedan od odgovara poslodavaca u cilju minimizacije negativnih efekata u uslovima rastuće fluktuacije?

 

Sigurno. Mogućnosti veštačke inteligencije su ogromne i sa njima ćemo se tek upoznavati u budućnosti. Takođe, baze podataka, automatizacija i standardizacija procesa su vrlo značajne kako bi se osigurao kontunuitet poslovanja i kako bi se izbegle greške. Zatim, prepoznavanje koje su to pozicije u kompaniji koje nose veliki rizik, interno osposobljavanje dodatnih osoba koje bi mogle privremeno ili trajno preuzeti odgovornost. Od velike koristi je i sačinjavanje liste potencijalnih kandidata na tržištu za svaku poziciju u organizacionoj shemi, koji ispunjavaju kriterijume koje unapred definišemo. Na taj način postajemo fleksibilniji i u kratkom roku možemo odgovoriti na izazove koje nosi rastuća fluktuacija.

 

Smatram da je ovo jedan od rizika koje možemo predvideti i kojima možemo relativno lako upravljati, ukoliko se adekvatno pripremimo i preduzmemo set mera, od kojih sam neke pomenula gore.

 

Za kraj, rekla bih još samo da je ovo nepredvidljivo vreme u kom se nalazimo jedna ogromna mogućnost za sve lidere, a na nama je da li ćemo je iskoristiti. U kratkom periodu od nepune dve godine, videli smo ono što ne bismo možda za 7-8 narednih godina, suočili se sa brojnim izazovima, savladali brojne prepreke. Naposletku, mi imamo samo jednu odluku da donesemo. Da li ćemo se prilagoditi okolnostima i uspeti, ili nećemo.

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Slider

Rezultati ankete o poslovnoj klimi u Srbiji

Broj kompanija koje imaju pozitivno viđenje smanjen za 11% u odnosu na 2018.

Švajcarsko-srpska trgovinska komora sprovela je peti po redu „Upitnik o poslovnoj klimi u Srbiji u 2019. godini“, u okviru švajcarsko-srpske poslovne zajednice u toku aprila 2019. godine. Cilj ankete bio je da se dobiju bliže informacije o percepciji koju kompanije u okviru ove poslovne zajednice imaju o uslovima poslovanja na domaćem tržištu, kao i  o njihovim očekivanjima i  izazovima sa kojima se suočavaju.

Većina anketiranih kompanija ocenila poslovnu klimu u Srbiji kao zadovoljavajuću. Međutim, broj ispitanih kompanija koji ima pozitivno viđenje domaćeg poslovnog okruženja je smanjen u periodu od svega godinu dana: 90 procenata u 2018. godini u odnosu na 79 odsto iz 2019. godine.

1-BIC

Takođe, većina ispitanih kompanija je ocenila da će uslovi poslovanja u Srbiji u 2019. godini ostati nepromenjeni u odnosu na 2018. godinu. Od svih anketiranih kompanija, 15 odsto očekuje da će poslovna klima u Srbiji tokom 2019. godine biti bolja u odnosu na prethodnu, dok 70 procenata ispitanih preduzeća smatra da će klima ostati ista u odnosu na 2018. godinu.

Takođe, rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina ispitanih kompanija očekuju promene u sledećim oblastima poslovne klime: birokratija i administracija, borba protiv korupcije, kao i u pogledu obezbeđenja pravne sigurnosti i stabilnosti.

U vezi sa razvojem digitalizacije u Srbiji, anketirane kompanije su ocenile e-banking kao oblast digitalizacije koja se razvija na najviše zadovoljavajući način, dok je e-nabavka ocenjena kao oblast koja se razvija na najmanje zadovoljavajući način.

Izvor: Bankar.rs

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Slider

Fintech će dovesti do nestanka stotina evropskih banaka

Jedna od deset banaka u Evropi će nestati u narednih 5 godina zbog banaka-izazivača i novih firmi zasnovanih na finansijskim tehnologijama – fintech. Konsultantska kuća AT Kearney predviđa stagnaciju prihoda kod tradicionalnih banki, dok će doći do rasta tržišnog udjela novih banaka-izazivača.

Studija je otkrila da su od 2011. godine nove banke koje nude isključivo digitalne servise i usluge, uvećale svoju bazu klijenata širom Evrope za 15 miliona ljudi, dok su tradicionalne banke izgubile oko dva miliona klijenata.

AT Kearney predviđa da će do 2023. godine, 85 miliona Evropljana koristiti digitalne banke. Ističu se Monzo, Atom, Revolut, Starling banka i Tandem, sa drugim fintech kompanijama koje rade na specifičnim finansijskim servisima.

1-BIC

Banke-izazivači su samo u Velikoj Britaniji već privukle milione klijenata. Mnogi od tih klijenata ih biraju kao sekundarne banke, koristeći prednosti najnovijih digitalnih plaćanja i aplikacija za upravljanje nalogom. Ali, u toku narednih par godina, ovo se može promeniti i dovesti do favorizovanja od strane klijenata, kada bi ove banke postale primarni izbor.

Simon Kent, partner i globalni direktor sektora finansijskih servisa u AT Kearney, rekao je da desetogodišnja studija pokazuje da iako je industrija jaka, istovremeno i stagnira.

„Neće sve banke preživeti plimu promena jer klijenti sve više favorizuju digitalizovane banke i inovativne proizvode i usluge“, dodao je Kent. Konstatovao je da iako će zatvaranje grana tradicionalnih banaka smanjiti troškove, to neće biti dovoljno za njihov opstanak ukoliko se strateški ne transformišu.

Prema studiji AT Kearney, Evropljani će sve više biti spremni da dele lične podatke sa bankama. To će povoljno uticati na razvoj otvorenog bankarstva, ali i ubrzati pad nekih banaka. „Prelazak na digitalno bankarstvo prouzrokovao je transformaciju u tome kako i gde klijenti žele da koriste bankarske usluge“, rekla je Daniela Chikova, partner u AT Kearney.

Fintech će moći da koristi regulative otvorenog bankarstva predstavljenih kroz direktivu Evropske unije PSD2 (unapređena verzija PSD, eng. Payment Service Directive) i regulaciju otvorenog bankarstva Velike Britanije, kako bi mogli klijentima da pruže najbolje finansijske servise za njih. Ovo će neminovno voditi ka smanjenju učešća klijenata u velikim tradicionalnim bankama, konkretno onima koje ne uspeju da održe korak sa promenama u industriji.

Izvor: Bankar.rs

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Slider

Mnogi podržali plan za usvajanje DIGITALNOG POREZA

Gotovo 130 zemalja i teritorija saglasilo se sa planom ažuriranja međunarodnih poreskih propisa kako bi se oni uskladili sa zahtevima novog vremena i razvojem digitalne trgovine, objavila je u petak Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Plan, o kome je dogovor postignut u utorak, a objavljen juče, predviđa dve opcije, od kojih se prva fokusira na podelu prava zemalja na oporezivanje kompanija po mestu prodaje usluga, odnosno robe.
Ako kompanije ipak nađu načina da dobit prijave u zemlji s niskim poreskim stopama, odnosno u tzv. poreskim oazama, države bi prema drugoj opciji mogle primeniti globalni minimalni korporativni porez koji tek treba da bude dogovoren.

1-BIC

Kompanije kao što su Google, Facebook i Amazon testiraju postojeće propise do krajnjih granica, izazivajući napetosti smanjivanjem poreskih obaveza kroz prijavu dobiti u zemljama s niskim porezima, nezavisno od toga gde se nalazi krajnji kupac.

“Uspostavljen je međunarodni konsenzus da naši poreski propisi više nisu prilagođeni 21. veku”, rekao je francuski ministar finansija Bruno le Mer, zagovornik drastičnih promena.

Sve više zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Italiju, sprema se da uvede nove poreze digitalnim kompanijama koje na njihova tržišta plasiraju svoje proizvode i usluge iz zemalja s niskim poreskim stopama, kao što je Irska.
Vašington, s druge strane, preti protivmerama, tvrdeći da su se američke kompanije nepravedno našle na udaru poreskih vlasti u drugim zemljama.

Izvor: Blic BIZNIS

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Slider

Ova država UVOZI OTPAD iz drugih zemalja jer nema više šta da reciklira

Prema poslednjim istraživanjima utvrđeno je da je Švedska veoma uspešna u recikliranju otpada. Ustvari, ova država je počela da uvozi otpad iz drugih država zato što nema više šta da prerađuje. Švedska je jedna od prvih država koja je uvela takse na fosilna goriva 1991. te sada koristi uglavnom obnovljivu električnu energiju.

“Šveđani su orijentisani prema životu u prirodi i svesni su stvari koje se moraju raditi kako bi se rešili problemi u okolini. Dugo smo radili na tome da ljude uverimo kako je potrebno reciklirati stvari, a ne bacati ih, kako bismo mogli napredovati dalje”, kazala je direktorka komunikacija kompanije za reciklažu Avfall Sverige Anna Carin Gripvel.
Tokom nekoliko proteklih godina Švedska je razvila poseban sistem recikliranja tako da se čak i otpad koji sagorevaju privatne kompanije koristi za zagravanje kuća tokom dugih i hladnih zima.

1-BIC

“To je ključni razlog zašto imamo ovakvu mrežu, tako da bismo mogli da izvlačimo što više koristi iz otpada. U drugim državama on ide kroz dimnjak, kod nas se koristi za više korisnih stvari”, dodala je Gripvel.
Cilj mnogih kampanja koje je pokrenula kompanija Avfall Sverige jeste da pošalju poruku ljudima kako se otpad može ponovo koristiti za mnoge svrhe. Ipak, Gripwell uvoz otpada iz drugih država navodi kao privremenu situaciju, kazavši kako Švedska očekuje da će druge države slediti njihov primer i koristiti otpad kao i oni.

Izvor: Blic Biznis

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Slider

EIB do 2022. ulaže 500 mil EUR u srpsku infrastrukturu – U planu i krediti privredi u istom iznosu

Evropska investiciona banka (EIB) počela je novi ciklus investicija u infrastrukturne i druge projekte u Srbiji vredan više od 0,5 mlrd EUR, a u idealnoj situaciji, kaže za Tanjug direktorka kancelarije EIB-a za Zapadni Balkan Dubravka Negre, sva sredstva biće upotrebljena do 2022. godine. Povlačenje sredstava zavisiće, pre svega, od kompleksnosti projekata i kapaciteta nadležnih državnih i lokalnih institucija da sredstva iskoriste.

EIB je u protekloj godini potpisao najviše ugovora za nova investiranja ikada u region Zapadnog Balkana, u visini od 1,1 mlrd EUR, od čega više od 40% ide u Srbiju, a ova godina biće obeležena pojačanim ulaganjem u infrastrukturu na lokalu.

1-BIC

Projekat finansiranja vredan 40 mil EUR, na šta treba dodati još 10 mil EUR bespovratnih sredstava EIB-a, trenutno se nalazi u Skupštini i čeka se glas poslanika. To je prvi put da Evropska investiciona banka iz svojih sredstava stavlja i bespovratna sredstva da se kombinuju sa našim kreditima – ističe šefica EIB-a, navodeći da dosta opština u Srbiji čeka na taj novac kako bi krenule u realizaciju projekata.

Prošlog meseca potpisan je i ugovor vredan 22 mil EUR za ulaganja u lokalnu infrastrtukturu, za sređivanje pijaca, trgova, puteva, domova zdravlja…Većina ovih investicionih ulaganja uglavnom imaju rok isplate četiri do pet godina, a u idealnoj situaciji sredstva će biti isplaćena do 2022. godine, što zavisi od projekata i kompleksnosti ulaganja – objašnjava Negre.

Na brojku od oko 420 mil EUR kredita namenjenih za ulaganje u infrastrukturu u Srbiji, treba dodati, kaže, i 100 mil EUR garancija za finansiranje malih i srednjih preduzeća. U pitanju je iznos koji se stavljaja na raspolaganje komercijalnim bankama da bi one preuzele veći rizik i više finansirale realni sektor, odnosno privrednike u Srbiji. Tih 100 mil EUR garancija, objašnjava Negre, treba zatim da podstakne banke da daju kredite srpskoj privredi, a očekivanja su da iznos tih kredita dostigne cifru od 500 mil EUR.

Izvor: Ekapija

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Slider

Srpski programeri po kvalitetu među pet najboljih u svetu – Valika šansa za privlačenje stranih investitora

Startap ekosistem Beograd-Novi Sad našao se po prvi put među izdvojena 54 takva sistema na planeti po oceni američke organizacije Startup Genome koja je ove godine analizirala preko 150 gradova sa svih kontinenata, saopštila je Inicijativa digitalna Srbija (IDS).
Startup Genome je američka organizacija, koja već deset godina analizira startap ekosisteme širom sveta, kao najjaču stranu “ekosistema” Beograd-Novi Sad istakla je pristupačan i kvalitetan inženjerski kadar, a kao najsnažniji sektori istaknuti su video igre i “blockchain”.

1-BIC

Njihov godišnji izveštaj je najsveobuhvatniji i najkredibilniji dokument koji se bavi ovom tematikom, a ove godine su u istraživanju koje prethodi njegovoj izradi učestvovali startapi iz preko 150 gradova sa svih kontinenata, navodi Inicijativa digitalna Srbija i dodaje kako bi izdvajanje startap ekosistema Beograd-Novi Sad “trebalo da privuče dodatnu pažnju stranih investitora i organizacija iz ove oblasti”.

Srbija se prema kvalitetu programera ubraja među pet najboljih u svetu, a u oblasti kreiranja video igara i razvoja proizvoda zasnovanih na blockchain tehnologiji Beograd i Novi Sad su u top 10 startap ekosistema na svetu, navodi IDS i dodaje da se u izveštaju navodi i da je država omogućila da tehnološki startapi imaju poreske olakšice u dvostrukom iznosu troškova istraživanja i razvoja kao i da postoji poseban režim za kreiranje intelektualne svojine sa veoma povoljnom poreskom stopom od samo 3%.

Prema izveštaju američke organizacije u regionu Beograd-Novi Sad postoji između 200 i 400 startapa, a čitav startap ekosistem se nalazi u prvoj fazi razvoja – fazi “aktivacije”, prenosi IDS i dodaje da ga karakteriše najbrži rast jer je za rast investicija u domaće startape dobijena maksimalna ocena 10 a za njihovog ukupnog broja dobijena je ocena 9.

Srbija se prema kvalitetu programera ubraja među pet najboljih u svetu, a u oblasti kreiranja video igara i razvoja proizvoda zasnovanih na blockchain tehnologiji Beograd i Novi Sad su u top 10 startap ekosistema na svetu, navodi IDS i dodaje da se u izveštaju navodi i da je država omogućila da tehnološki startapi imaju poreske olakšice u dvostrukom iznosu troškova istraživanja i razvoja kao i da postoji poseban režim za kreiranje intelektualne svojine sa veoma povoljnom poreskom stopom od samo 3%.

– Očekujemo da će ovaj izveštaj, ali i detaljnija analiza koju ćemo imati za par meseci, pomoći dalje aktivnosti kako organizacija koje pružaju podršku domaćim startapima, tako i Vlade Srbije od koje očekujemo donošenje mera za stvaranje povoljnije poslovne klime za inovativne i globalno orijentisane preduzetnike – izjavila je Zoja Kukić, programska direktorka Inicijative Digitalna Srbija.

Dodala je da je Srbija uključena u izveštaj gde su preduzetnici na globalnom tržištu jer je bilo neophodno da se uporedi sa konkurencijom iz San Franciska, Londona i drugih tehnoloških centara.

Ukupna vrednosti našeg startap ekosistema je 303 miliona dolara i 17 puta je niža od svetskog proseka, a IDS kao nedovoljno razvijeni aspekt ocenjuje i investicije u ranoj fazi koje su 12 puta niže od svetskog proseka.

Izvor: Ekapija

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Slider

UPRKOS TRGOVINSKOM SPORU ALIBABA UTROSTRUČIO DOBIT – Da li je tajna u radu od 12 sati dnevno?

Prihodi kompanije Alibaba, kineskog lidera u oblasti e-trgovine, nadmašili su u prvom tromesečju 2019. godine procene analitičara, ukazavši istovremeno da su kinesko-američki trgovinski spor i usporavanje kineske privrede imali neznatan uticaj na krajnji poslovni rezultat kompanije.

Naime, prihodi Alibabe u periodu januar-mart povećali su se za 51 odsto na godišnjem nivou, na 93,5 milijardi juana (13,6 milijardi dolara), čime je nadmašena prosečna procena analitičara od 91,7 milijardi juana, prenosi “Blumberg njuz”. Suosnivač tog giganta za elektronsku trgovinu Džek Ma uporno tvrdi da je blagoslov raditi 12 sati dnevno šest dana u nedelji.

1-BIC

Neto profit je dostigao 25,8 milijardi juana (3,85 milijardi dolara), što je više nego trostruko veća dobit u odnosu na isti period prethodne godine. Prihodi u odeljenju internet trgovine, koje čini većinu Alibabinog poslovanja, uvećani su za 54 posto, dok su u manjem ali brzorastućem odeljenju informatičkih usluga u oblaku, porasli za 76 posto.

Alibaba u poslednje vreme dosta ulaže u ono što nazivaju “novom maloprodajom”, a podrazumeva optimizaciju prodaje i usluga u fizičkim trgovinama na temelju podataka prikupljenih na internetu. Kompanija Alibaba je u utorak označena kao najvredniji maloprodajni brend izvan SAD, prema istraživanju globalne marketinške i komunikacijske kompanije WPP i kompanije Kantar.

Time je kompanija Alibaba zauzela bolju poziciju od Mekdonaldsa, Home Depot-a, Najkija i Lui Vitona, i jedini je azijski brend medju 10 najabolje plasiranih. Brend Alibabe je, prema tom izveštaju, vredeo 131,2 milijarde dolara prošle godine, što je za 48 posto više nego godinu dana ranije.

Izvor: Blic Biznis

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Scroll to top