Slider

Nikola Šimić: Uticaj globalnih trendova na funkciju poreskog sektora

Nikola Šimić, Viši rukovodilac, Tax & Legal, Deloitte Advisory

U 2020. godini pandemija Covid-19 je imala snažan, negativan efekat na privredu i društvo u celini. S druge strane, 2021. godina, i pored daljih efekata pandemije koji se osećaju, daje priliku da se privreda restrukturira i jača otpornost šire društvene zajednice. Državne uprave su izložene velikim odlukama kao što su održivo finansiranje deficita, jačanje zdravstvenih sistema, izgradnja otpornije i održivije privrede i mnoge druge. U međuvremenu, kompanije se suočavaju sa pandemijskim izazovima kao što su finansijska održivost, usvajanje novih modela rada, identifikacija novih poslovnih prilika, ubrzanje digitalne transformacije i dr. Funkcija poreskog sektora je značajna kako za državnu upravu, tako i za kompanije, jer predstavlja sponu između pomenute dve strane i značajna je kako za ostvarenje javnog interesa, tako i za funkcionalnost privrede.

Nikola Šimić

U nedavno objavljenom izveštaju konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte „Trendovi poreske transformacije“  („Tax transformation trends survey“ ), identifikovano je šest globalnih trendova koji imaju dominantan uticaj na funkciju poreskog sektora:

 

  • Kompanije sve više zahtevaju stratešku ulogu od svojih poreskih sektora – kako su mnogobrojne kompanije, posebno međunarodne kompanije, primorane usled pandemije da transfromišu i maksimalno unaprede svoje poslovanje, značajne promene koje se dešavaju ih dovode u nepoznato poresko okruženje. Samim tim, od poreskog sektora se očekuje da, pored tradicionalnih poreskih usluga u vezi sa usklađenošću poslovanja sa poreskim i srodnim propisima, pruži strateško poresko savetovanje, posebno u situacijama razvoja digitalnog poslovanja, restrukturiranja lanca vrednosti kompanije, prilagođavanja zahtevima ekološki održivog poslovanja i sl.
  • Resursi koji stoje na raspolaganju poreskim sektorima u privredi stagniraju ili se smanjuju – više od 93% ispitanika u pomenutom istraživanju je izjavilo da su budžeti njihovih poreskih sektora u 2021. godini jednaki ili niži budžetima iz prethodnih perioda. Kako bi se i pored limitiranih resursa obezbedile mogućnosti da poreski sektor ispunjava prethodno pomenutu stratešku funkciju, ali i da se suoči sa drugim izazovima, u međunarodnim kompanijama sve je primetniji trend uspostavljanja centralizovanih servisnih centara za određene, jednostavnije poreske funkcije, kao i outsorsovanje dela poreskih funkcija specijalizovanim eksternim provajderima. Očekuje se da će ovaj trend ostati aktuelan u narednim periodima, te se lideri u poreskom sektoru suočavaju sa izazovom da sa limitiranim resursima održe odgovarajući nivo ekspertize u cilju zadovoljenja promenljivog regulatornog i poslovnog okruženja.
  • Digitalizacija poreskih administracija se odvija brže nego što je očekivano – poreske administracije širom sveta se modernizuju i digitalizuju svoje procese velikom brzinom, čime stiču kapacitete za efikasniju naplatu budžetskih prihoda, racionalizaciju troškova poslovanja i efikasniju kontrolu poreskih obveznika. Izuzetak nije ni Poreska uprava Republike Srbije, koja je značajne resurse angažovala u cilju modernizacije i digitalizacije poslovnih procesa. Već nekoliko godina uspešno funkcioniše internet portal E-porezi preko kog se mogu elektronski podneti poreske prijave, a takođe je uspešno implementirana funkcija E-uverenje uz pomoć koje se mogu elektronski dobiti uverenja o plaćenim porezima i doprinosima. Takođe, imajući u vidu ograničene kapacitete Poreske uprave i relativno mali broj inspektora, razvijen je sistem analize rizika koji analizira velike baze podataka kojima Poreska uprava raspolaže i identifikuje kompanije čije ponašanje odstupa od uobičajenih parametara te ih predlaže za poresku kontrolu, što predstavlja značajno unapređenje u odnosu na raniji princip nasumičnih kontrola. Izvesno je dalje intenziviranje trenda digitalizacije poreskih administracija u narednim godinama. Na primer, u Srbiji nas već u narednih nekoliko meseci očekuje novi talas fiskalizacije, kao i primena Zakona o elektronskom fakturisanju.
  • Automatizacija sistema upravljanja podacima, smanjenje troškova – lideri u poreskom sektoru smatraju da automatizacija sistema upravljanja podacima i smanjenje troškova koji se odnose na redovne, regulatorne poreske zahteve, moraju biti prioritizovani. Posledično, globalno se značajna pažnja i resursi posvećuju implementaciji naprednih ERP softverskih rešenja i većoj automatizaciji procesa.
  • Veštine potrebne poreskim timovima se menjaju – kako bi poreski timovi efektivno i efikasno vršili svoju funkciju u današnjem kompleksnom okruženju, više nije dovoljno da imaju samo tradicionalna specijalizovana poreska znanja, već je neophodno da razviju čitav set novih veština. Neke od značajnih novih veština koje bi poreski tim, posebno međunarodni poreski tim, trebao da poseduje su sledeće: veštine u oblasti informacionih tehnologija, kapacitet za analizu velikih baza podataka, kapacitet za saradnju i savetovanje različitih poslovnih segmenata, kapacitet za prekogranično savetovanje, kapacitet za transformaciju i redizajn poslovnih procesa i mnoge druge. S druge strane, lideri poreskih timova i sektora suočavaju se sa izazovom da omoguće efektivnu i efikasnu saradnju članova tima sa različitim profesionalnim profilima, veštinama i kulturnom pripadnošću.
  • Povećanje produktivnosti kroz ulaganje u ljudski kapital – kako bi se u kompleksnom i sve izazovnijem poslovno-regulatornom okruženju održala i uvećala produktivnost poreskog sektora tj. samih poreskih timova, neophodno je privući i zadržati kvalitetne kadrove. Imajući u vidu navedeno, lideri u poreskom sektoru značajno ulažu u radne uslove, u smislu fleksibilnosti radnih uslova (rad na daljinu, hibridni modeli rada), modernog i digitalizovanog radnog okruženja, rada u multidisciplinarnim timovima, omogućavanja kvalitetnih i kontinuiranih edukacija.

 

Kada se uzmu u obzir svi navedeni globalni trendovi koji utiču na funkciju poreskog sektora, potrebno je posebno istaći značaj ulaganja u ljudski kapital, kao osnovu uspešnog funkcionisanja i produktivnosti svakog poreskog tima, odnosno sektora. Imajući u vidu da poreske timove čine članovi različitih profesionalnih profila, kao i činjenicu da poreski timovi sve češće ostvaruju interakcije sa drugim poslovnim sektorima (npr. IT, prodaja, nabavka) u cilju ostvarenja svoje strateške uloge, adekvatna i pravovremena edukacija ima sve značajniju ulogu u unapređenju ljudskog kapitala.

 

Uviđajući značaj i neophodnost edukacije zaposlenih ne samo u poreskom sektoru, već u celokupnoj kompaniji, a u cilju prilagođavanja globalnim trendovima i uslovima tržišta, Deloitte je razvio e-školu koja predstavlja jedinstven sistem online obuka u oblasti poreskih propisa u regionu. E-škola je namenjena kako osobama koje tek započinju svoju karijeru, tako i profesionalcima na rukovodećim pozicijama i onima koji poseduju značajno iskustvo u poslu. Uvođenjem e-learning tehnologije mogu se, kroz moderan i efikasan način prenošenja znanja, zadovoljiti edukativne potrebe zaposlenih i poslovni interesi kompanija. Zaposleni, s jedne strane, imaju mogućnost da van tradicionalnog načina obrazovanja, primenom novih tehnologija, stiču efikasno nova znanja, razvijaju se i postižu bolje rezultate u radu, a kompanije, s druge strane, na ovaj način povećavaju kapacitete ljudskih resursa i posledično ostvaruju bolje poslovne rezultate.

NASLOVNA

O NAMA

AKTIVNOSTI

BUSINESS NEWS

PARTNERI I PRIJATELJI

GALERIJA

  • Mihajla Pupina 100, 11000 Beograd
  • office@bci.rs; prijava@bci.rs
  • 011/ 123-45-67; 064/123-4567

Scroll to top